Kalinovac je naselje svega nekoliko kilometara udaljeno od Đurđevca, sa bogatom poviješću i brojnim znamenitostima. Ipak, Kalinovac je jedna od najrazvijenijih općina Podravine zahvaljujući bogatim nalazištima plina. Općina obuhvaća tri naselja: Kalinovac, Batinske i Molvice, u kojima živi 1.601 stanovnik.

Prvi pisani podatak o Kalinovcu nalazimo u darovnici iz 1270. godine. Stjepan, sin Bele IV. određuje međe posjeda Prodavić koja se protežea uz potok Kalinoa. Jedna od pretpostavki je da je Kalinovac po tom potoku dobio ime. Druga pretpostavka je da ime dolazi od imena zimzelenog grmlja kalini koja je voljela vlagu pa je rasla oko močvarnih područja na kojem je nastao Kalinovac. Treća pretpostavka je da je Kalinovac dobio ime po riječi Kal – blato obzirom da je naselje nastalo na pješčanom brežuljku kojeg su tada okruživale močvare. Toj pretpostavci ide u prilog i činjenica da je župni patron Sv. Luka Evanđelista u srednjem vijeku štovan i kao zaštitnik od malarije, a koja je u ovom podneblju bila stalni čovjekov pratitelj.

Najstariji pisani podatak o Kalinovcu datira iz 1680. godine kada Komarnički arhiđakon u kanonskoj vizitaciji posjećuje i Kalinovac te nalazi 50 kuća. Sigurno je da se Kalinovac počeo naseljavati nakon zaključenja mira s Turcima. Na mjestu sadašnjeg sela bila je predstraža đurđevačke tvrđave koja bi paljenjem vatri i drugim znakovima upozoravala stanovništvo o dolasku turskih haračlija. Na mjestu tadašnje straže, na povišenom pješčanom brežuljku sagrađena je zidana zgrada, "štacija". Danas se u njoj nalazi muzej i etnografska zbirka te umjetnička djela i donacija Ivana Lackovića Croate.

Trajni mir pogoduje naseljavanju sela, a vraća se i izbjeglo stanovništvo. Krajem 19. stoljeća doseljava se znatan broj što oživljava ekonomski napredak sela koje se do tada bavilo isključivo poljoprivredom. Osniva se DVD, gradi se crkva, a graničarski duh dugo ostaje prepoznatljiv po govoru, nošnji i drugim običajima.

Kalinovčani imaju i svoj nadimak – poberuni. Đurđevčani su prozvali Kalinovčane poberunima, jer su tobože Kalinovčani kod izgradnje đuđevačke tvrđave, kod prenošenja cigle iz ruku u ruku osim glavnog smjera prenošenja cigli napravili i svoj sporedni krak, preko kojega su za svoj račun slali najbolju ciglu. A dogovoreni znak za takvo prenošenje bio je – poberi!

Crkva sv. Luke izgrađena je 1867. godine u neogotičkom stilu. Vanjski izgled Crkve oduševljava dok unutarnji ostavlja bez daha. Impresivni oltari, lusteri i raspela stvaraju poseban ugođaj u Crkvi, kao i orgulje koje su zaštićeni spomenik kulture iz 1882. godine. Osim crkve, u Kalinovcu se nalazi nekoliko kapelica, a najstarija je Kapelica Majke Božje Žalosne.

Posebni rezervat šumske vegetacije „Crni jarki" proglašen je rezervatom 1965. Godine. Crna joha s dugoklasnim šašem čini zajednicu reliktnog značaja koja se od vremena ledenih doba sačuvala sve do danas. Crna joha se ovdje nalazi u optimalnom razvitku te po uzrastu i godišnjem prirastu drvne mase nalazi se među najkvalitetnijima u Europi. Na ovom području obitavaju brojne životinjske vrste, od zečeva, fazana, prepelica do jelenske i srneće divljači.

Na području Općine djeluje 40-ak obrtnika. Pri tom valja spomenuti najznačajnije tvrtke koje svojom djelatnošću prelaze lokalne, pa i državne okvire. Riječ je o tvrtki ''Rasco'' d.o.o., tvornici za proizvodnju specijalne komunalne opreme. Tvrtka ''Rasco'' d.o.o. proglašena je za najboljeg gospodarskog subjekta u Republici Hrvatskoj za 2004. godinu, u rangu srednjeg poduzetnika. Zatim tvrtka ''SCAN'' d.o.o. čija je osnovna djelatnost projektiranje, isporuka opreme, izrada i puštanje u rad sustava automatskog upravljanja i instrumentacije u industrijskim procesima i zgradarstvu, te pružanje visokokvalitetne usluge servisiranja sustava upravljanja i održavanja.

BATINSKE

Nekadašnji kalinovački „konaki", Batinske, najpoznatiji su kao mjesto rođenja slikara naivne umjetnosti svjetskog glasa – Ivana Lackovića Croate. Njemu u čast otvorena je u Batinskama i Galerija koja nosi njegovo ime te u kojoj su izložena djela ovog velikana hrvatske umjetnosti.

Poznate ličnosti:
Ivan Lacković Croata – slikar naivne umjetnosti
Grgur Karlovčan – hrvatski pisac

Zanimljivost:

Negda zdavna v Kalnovec se neje moglo samo tak. V prolet i v jesen silna voda okružila je Kalnovca pa se neje moglo nikam z sela. Kalnovčani kakvi jesu, snalažljivi i mudrijaši, dočuli su da bu vlast delala novoga puta od Đurđevca do Ferdinanta po bentu i da bu došla komisija z Belovara koja bude odredila trasu. I dogovore se te 1895. godine kalnovečka gospoda, župnik, učitel i poduzetnik Švedek da pozovu komisiju na „gablec", kaj bi morti kak zboksali druma od Gornega kraja do benta – denešnje separacije. I stvarnom, došla je komisija. Radi gableca je glavom platil i pajcek, a domačini nesu šparali ni na najbolšemu šiljeru z čepelovečkoga brega (kojega je i župnik koristil kod meše). Pregovori su trajali skoro do ranja drugoga dneva i dogovorena je gradnja toga komadička druma. No kad su radovi počeli ustanovilo se da je na takvom šliputu i tresetu nemoguče trdoga druma delati pak su posekli silne raste koje su kakti pilote slagali i onda z šodrom nasipali. Na kraju se zračunalo da je taj komadiček koštal više neg celi drum do Fedinanta . Još su dugo Picoki poberunom na nos natikali kak su za jeno prase trdoga druma dobili.