Na mjestu gdje obronci Bilogore prelaze u plodne podravske ravnice smjestila se Općina Virje. Općina se sastoji od naselja Donje Zdjelice, Hampovica, Miholjanec, Rakitnica, Šemovci i Virje. Ukupna površina koju obuhvaća ova Općina središnje Podravine je 78,55 km2 pokrivenih listopadnim šumama, plodnim oranicama te cvjetnim livadama. Nekad najveće selo ovog dijela Hrvatske, a danas mjesto ugodno za život, s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom.
Česte promjene vlasnika, prirodne nepogode te napadi Turaka rezultirali su dinamičnom poviješću ovog područja. Virje se spominje već u doba Rimljana kao postaja Lentulis, u srednjem vijeku kao posjed Prodavić, da bi 1626. godine prvi puta se u službenim spisima pojavilo Virje. Smatra se da naziv Virje dolazi od riječi vir, virovi koji su se stvarali u vodama Zdelje i Komatnice te rukavcima rijeke Drave, okruženim šašom, trstikom i gustim šumama. Upravo ta teško prohodna područja spašavala su živote Podravaca sredinom 16. stoljeća kada su Podravinom haračili Osmanlije.
Osnivanjem Vojne krajine te dodjelom besplatne zemlje vojnicima pospješuje se naseljavanje područja uz i oko rijeke Drave, a time raste i broj poljoprivrednika te obrađenih površina. Život u zadrugama olakšava obavljanje poslova te doprinosi blagostanju u domovima te očuvanju tradicionalnih vrijednosti.
Vrijedni i pobožni Virovci za svog su patrona odabrani sv. Martina, kojemu je posvećena Župna crkva u Virju. Prvi spomen župe je iz 1334. godine kada s spominje crkva sv. Martina u Prodaviću. Današnja crkva izgrađena je na mjestu crkava koje su uslijed trošnosti, ali i elementarnih nepogoda prepuštale mjesto novijim zdanjima. Postojeće crkva sv. Martina izgrađena je 1833. godine uz postojeći toranj.
Najvažnija manifestacija Općine Virje su upravo Martinjski dani koja se održava oko dana sv. Martina 11. studenog. U tih nekoliko dana posjetioci mogu uživati u izložbi i degustaciji vina te obilasku vinskih cesta, prikazu dolaska sv. Martina, izložbi kolača udruga žena s područja Općine te uradaka vrtićaraca i školaraca, sportskim natjecanjima, predstavama kazališnih skupina i drugim atraktivnim događanjima.
Ako se pak koji turist odluči posjetiti Virje u vrućim ljetnim danima, osvježenje može potražiti na izvoru svježe, izvorske vode nazvanog Fratrovac ili šetajući vinskom stazom i uživajući u kapljici prvorazrednog virovskog vina. Oni koji su skloniji uživanju unutar četiri zida, mogu posjetiti Zavičajni muzej Općine Virje koji se nalazi u zgradi „stare škole", tzv. Krasotici čije ime nagovješćuje da se unutar zidova ove zgrade nalaze davno zaboravljena blaga ovog kraja, koja jedva čekaju da ih slučajni prolaznik otkrije i pronese glas o njima. O ljepotama Virja i okolice svjedoče i djela Josipa Turkovića, slikara i strastvenog sakupljača etnografskog blaga, kojemu je u čast otvorena Galerija, u kojoj se nalazi njegovo likovno stvaralaštvo te zbirka rukovorina.
Danas se Virovci diče poduzetnošću i marljivošću svojih predaka koji su im u nasljedstvo ostavili brojne pripovjetke, legende, običaje i nošnje. Očuvanju tradicije danas doprinose brojna društva i udruge koji svoje naslijeđe i rad prezentiraju na brojnim manifestacijama diljem Hrvatske i Europe.
Unatoč tome što se stanovništvo Općine Virje tradicionalno bavi poljoprivredom, u posljednje vrijeme prisutan je rast broja obrta i malih poduzeća te proizvođača povrća i voća te vinogradara i pčelara. Ipak svoj razvoj, Općina može zahvaliti i prirodnom bogatstvu, zahvaljujući čijoj eksploataciji se ubraja u razvijenije općine Podravine.
